Mitra je bilo istočnjačko, indoiransko božanstvo koje su u Rimsko carstvo presadile rimske legije. Kao bog – simbol hrabrosti, prijateljstva i kreposnog života, Mitras je vrlo brzo postao jako omiljen među rimljanima. Mitraizam se ubrzo proširio čitavim Rimskim Carstvom, bio je prihvaćen u službeni kult panteizma. Iako su mu tragovi nađeni i drugdje na području bivšeg rimskog Ilirika, osobito je bio usvojen u Konavlima, gdje je jedan od najbolje sačuvanih mitreja – monolit s bareljefom Mitre...
Mitrej se nalazi u Močićima, „ na Dikličevoj glavici „, kako stanovnici Močića zovu to mjesto. To je bršljanom zarasla špilja, a iznad nje, uklesan u živoj stijeni, reljef Mitre prikazanog kako ubija bika ( taurus ), što je simboliziralo rađanje novog života. Na reljefu, uz Mitru nalazi i sve drugo što mu je obredno bilo potrebno za prinošenje te žrtve: tu su dva Mitrina svećenika s bakljama, Suncem Mjesec, škorpion, zmija i pas. Sve to predočuje bitku Svjetlosti protiv sila Mraka – Dobra protiv Zla. Pobjeda Sunca dat će više svjetlosti, a zemlja će, natopljena krvlju žrtvenog bika, dati više svojih plodova.
Na svim dosad poznatim mitrejima Mitra je prikazan kako ubija bika, ali posebnost mitreja u Močićima, u odnosu prema ostalima, u kojima je predočen statično, već bačen na koljena, jest u tome što je ovdje bik u skoku, visoko uzdignute glave, čime je autor prikazu dao veću dinamičnost i umjetničku vrijednost. Na žalost, kršćanstvo se nije mnogo trudilo da očuva simbole drugih religija, pa i mitrej u Močićima, izložen zubu vremena, polako propada i uskoro će se pretvoriti u bezvriejdan komad obične stijene ako se hitno ne poduzme njegova restauracija.
Nedaleko, na brežuljku Sv. Đurđu, bio je još jedan mitrej, ali on nije sačuvan. Od njega su ostala samo dva kamena bloka, koji su ugrađeni u Cavtatu u kući gdje je rođen dr. Baldo Bogišić. Mitrej u Močićima zanimljiv je i zato što se u njegovoj neposrednoj blizini, izdvojen samo uskom šumskom stazicom, nalazi, u stijeni rustično isklesan, još i reljef ilirskog boga Vidasusa, zaštitnika pastira, stada, šuma i voda. Uz grobove, tj. gomile, što se nipošto ne mogu nazvati umjetničkim djelom, ovaj je reljef jedini klesani ilirski arheološki spomenik u Konavlima.
Kršćanstvo je od mitraizma preuzelo mnogo njegovih rituala i simbola, kao što su pričest, biskupska mitra (kruna općenito), sedam smrtnih grijeha,sedam svetih sakramenata
|