Cavtat

Cavtat je predivni mediteranski gradić, administrativno sjedište općine Konavle. Smješten je na zapadnim obalama Konavala, 19km od Dubrovnika, odmah podno Jadranske magistrale. Naziv Cavtat je kroatizirani oblik nastao od naziva Civitas vetus, kako su njegovi bjegunci u Dubrovniku nazivali svoje matično naselje Epidaurum.

Na mjestu današnjeg Cavtata nalazila se Grčka kolonija Epidaurum, kasnije pod Rimskom okupacijom koji Epidaurum preimenuju u Epidaurus. 614. Godine stanovništvo bježi pred najezdom Slavena u pravcu Dubrovnika i podno padina Srđa osnivaju Ragusu, današnji Dubrovnik. Cavtat je tada pripao Travunji, a 1426. godine otkupljuje ga Dubrovačka republika koju se prethodno i osnovali. Tim potezom Cavtat postaje drugi centar republike i važan dio trgovačkog i društvenog života.

Gospodarstvo Cavtata je skoro u potpunosti bazirano na turizmu i ugostiteljstvu te nešto manje u ribarstvu zahvaljujući bogatom i ribom prepunom akvatoriju. U Cavtatu danas  postoji pet hotela od kojih je najpoznatiji Hotel Croatia, cavtatska ljepotica sa 5 zvjezdica nikla na samim stijenema tik uz more. Mnogobrojne kafiće, restorane i suvenirnice nije moguće izbrojati.

Prema posljednjim informacija iz 2001. u Cavtatu živi 2 015 stanovnika, uglavnom katolika Hrvata.

U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre Cavtata, ističe se kuća Vlaha Bukovca, muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji Račić, na groblju Sv. Roka u Cavatu, remek je djelo poznatog kipara Ivana Meštrovića. Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz 16. st., nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas je galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. st. Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole, čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća.

U Cavtatu su sačuvani i spomenici iz rimskog vremena, između ostaloga ostaci kazališta, kao i ostaci gradskih zidina, akvedukta, monumentalne jezgre - nimfeja i jedne veće gradske vile. Osim toga u Cavtatu postoje brojne stare palače i rezidencije pomoraca.

Cavtat je rodno mjesto znamenitog hrvatskog pravnika i znanstvenika Baltazara Bogišića, autora Opšteg imovinskog zakonika za knjaževinu Crnu Goru.

U Cavtatu je 1855. godine rođen Vlaho Bukovac, jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara. Poznatija su mu djela velike dekorativne kompozicije Dubravka i Gundulićev san.

Među poznatim osobama rođenim u Cavtatu, neizbježno je i ime hrvatskog političara Frana Supila, rođenog u Cavtatu 1870. godine, borca za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.

Cavtat je uskom i zavojitom lokalnom cestom dugačkom 2 km, kod mjesta Zvekovica povezan sa Jadranskom turističkom cestom. U neposrednoj blizini Cavtata, 5 km istočno, nalazi se dubrovačka zračna luka.

Sa Dubrovnikom je povezan autobusnom linijom 10 prometnog poduzeća Libertas.

Cavtat - 42.56 N 18.22 E