Cavtat, Gabrili, Čilipi, Pridvorje, Ljuta... Piši za svoje mjesto! / 
Dan planeta zemlje |
| Autor Božo Lučić // Četvrtak, 22 Travanj 2010 09:57 | |||
 22.04.2010. - DAN PLANETA ZEMLJE POD MOTOM "SAČUVAJMO KLIMU!"Dan planeta Zemlje, 22. travnja, obilježava se u cijelom svijetu četrdeseti put, a ove godine pod motom 'Sačuvajmo klimu!' (A Call for Climate). Taj je dan prvi put obilježen 22. travnja 1970. kao događanje na sveučilištima i u studentskim domovima diljem Amerike... Obilježavanje Dana planeta Zemlje ponovno je postalo aktualno dvadeset godina kasnije - 1990. kada je u manifestacijama Dana planeta Zemlje sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi diljem svijeta. Ta je globalna pojava dobila službeni oblik 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru. U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. Ministarstvo zaštite okoliša ističe da taj Dan tradicionalno obilježavaju udruge za zaštitu okoliša kako bi upozorile javnost na važnost očuvanja okoliša, a ono im se pridružuje pozivom svim građanima da prihvate okolišu prijateljske načina ponašanja. Hrvatska U nedavnom izvješću američkog magazina Forbes Hrvatska je smještena na 20. mjesto ekološki najčišćih zemalja svijeta, što je ujedno prvo mjesto u regiji istočne Europe i srednje Azije (na prvom je mjestu Švicarska, a drugo dijele Švedska i Norveška). Iako je ova titula veoma laskava, ne smijemo zaboraviti ni probleme koje imamo kad se radi o brizi o okolišu, a među najvećima u Hrvatskoj je zbrinjavanje otpada. Naime, većina gradova još uvijek nema organizirano sortiranje otpada, a nažalost još uvijek ima mnogo mjesta, prvenstveno ruralnih, u kojima nema ni običnog skupljanja i odvoženja otpada, pa sav završava u potocima, rijekama i šumama. Šume Još je u 18. stoljeću bilo oko 1,6 milijardi hektara samoniklih šuma na Zemlji, no već sredinom 19. stoljeća ovaj je broj smanjen na pola! Šume igraju veoma važnu ulogu u životu na Zemlji jer uništavaju ugljični dioksid. Nažalost, danas mnoga područja više nije moguće pošumiti jer se promijenio sastav tla i režim podzemnih voda. Najveći broj šuma uništen je kako bi se dobili pašnjaci za prehranu stoke, ali i nova površina za uzgoj poljoprivrednih kultura, najčešće su to palme od koji se dobiva palmino ulje. Stručnjaci smatraju da će, ako se ovakvim tempom nastavi uništavanje šuma, do 2030. godine postojati tek desetina današnjih šuma! Nestanak vrsta Samo u moderno doba zabilježen je nestanak preko 780 životinjskih vrsta, dok popis onih biljnih još nitko nije sastavio, ali stručnjaci smatraju da se radi o tisućama. Iako se događa da se pronađe i koja nova vrsta, ipak jezičac na vagi znatno preteže prema nestalim vrstama. Danas je na popisu ugroženih životinjskih vrsta preko 7.000 njih, a biljnih je preko 8.000, s time da se taj broj stalno povećava. Izumiranje najviše prijeti pticama i sisavcima u zemljama kao što su Indonezija, Indija, Brazil, Kina. Biljne su vrste najugroženije u Središnjoj i Južnoj Americi, središnjoj i zapadnoj Africi, u jugoistočnoj Aziji. Bitno je znati da svaki put kad izgubimo jednu vrstu, prekidamo životni lanac koji je evoluirao 3,5 milijardi godina i zapravo ni sami ne znamo koliko je taj jedan kamenčić bio važan u cjelokupnom mozaiku života. Osim što nestaju biljne i životinjske vrste, nestaju i ljudi, točnije jezici i narodi koji njima govore. Samo u 20. stoljeću izumrlo je preko 80 jezika, a stručnjaci kažu da danas ima na stotine jezika koje govore posljednji govornici. Iako je crnih podataka o Zemlji i tome koliko smo mi ljudi utjecali na nju i povrijedili je još mnogo, odlučio sam ovdje stati. Bitno je da se svaki pojedinac već danas osvijesti i shvati da sam može mnogo toga napraviti za spas planeta, i to u svom malenom kutku svijeta. Primjera je mnogo – recikliranje, kompostiranje, kupovanje domaće robe (jer je za robu proizvedenu u drugoj državi potrebno mnogo više energije da bi se dopremila do nas), precikliranje (kupovanje namirnica koje nisu zamotane u bezbroj nepotrebnih slojeva ambalaže), odbijanje plastičnih vrećica kada ih nije nužno uzeti (radije ponesite svoju od kuće), pješačenje ili vožnja biciklom umjesto automobilom. Primjera ima mnogo, samo se treba opredijeliti za Zemlju i, u konačnici, za sebe i svoje zdravlje, zdravlje naše djece pa u konačnici i zdravlje budućih generacija. Božo Lučić
|
