Radost Uskrsa uz čegrtalice

Radost je tu religijski obrazložena Kristovim uskrsnućem nakon mučeničke smrti. No takvoj se radosti kasnije pridružiše vesele igre u selu. Najviše s jajima - etnografi su prikupili brojne podatke o skrivanju i traženju jaja u prirodi, o kotrljanju, gađanju i tucanju jaja za okladu.

A prije takvih poriva i veselja miruju zvona na Veliki petak. U katoličkoj crkvenoj godini to je jedini dan kada se na oltaru ne prinosi simbolična žrtva. Zvona se ne smiju oglasiti od večeri uoči Velikog petka do uoči Uskrsnog jutra. Umjesto zvona, čuju se čegrtaljke ili čegrtalice. Bilo ih je teških i nezgrapnih toliko da su njima jedva rukovali i najjači momci. Veliki tjedan posljednji je tjedan priprave u Crkvi i narodu. Svi dani se zovu veliki a na Veliki četvrtak je misa večere Gospodnje. Na Veliki petak u crkvi se pjeva Muka Boga pravednoga, otkriva se Božji grob, vjernici ljube i klanjaju se mrtvom tijelu, a počasnu stražu od Božjeg groba su davali viđeniji vjernici i uzoriti domaćini. Obučeni su bili strogo pokajnički. Čegrtanje je prisjećanje na to kako su Isusa pribijali na križ, odnosno udaranje čekića u čavao.

Božo Lučić