Nafta u Konavlima: Konavosko polje leži na značajnim količinama nafte

Takva je inicijativa, naime, potekla iz krugova geologa i stručnjaka koji su godinama radili za Inu u inozemstvu i Hrvatskoj, u vremenim kad je Ina nešto značila u istražnim i proizvodnim radovima. Nova kompanija specijalizirana za upstream-biznis, uime države bi dogovarala sa stranim partnerima uvjete istraživanja, proizvodne količine, cijenu, te bi nadgledala provode li se dogovoreni uvjeti.

Crta obrane “Ovo je posljednja crta obrane hrvatskih interesa. To je posljednja šansa da Hrvatska izvuče korist od naftnog biznisa i vlastitih resursa“, kaže jedan od začetnika ideje. Napominje da toj novoj kompaniji ne bi trebala upravna zgrada, niti posebni izdaci. “U njoj bi radili najbolji ljudi za upstream-biznis, osobe koje poznaju taj posao, i koje su od Ine stvorile prepoznatljivu kompaniju“, naglašava naš sugovornik. Sama inicijativa ovih bi dana trebala doći na političku razinu.

“Ina bi trebala jasno reći pod kojim je uvjetima dobila koncesije i što je dosada napravila. Njezine aktivnosti na Jadranu, osim na sjevernom dijelu su nula, a domaća proizvodnja kontinuirano pada. Zato joj država ne smije produžiti koncesije”, upozorava pak osoba upućena u Inine radove u tom području. Napominje kako je država kad je riječ o istražnim djelatnostima “potpuno neorgnizirana, bez prave agencije koja bi pratila što se radi i događa”.

Naime, potkraj godine Ini istječu koncesije, odnosno ekskluzivna prava na istraživanje u srednjem i južnom Jadranu te obalnom području Dinarida (blok Dinaridi 4).

Ina je ta prava dobila “prešutno”, tj. naslijedila ih je raspadom Jugoslavije. Za vrijeme bivše države dobivanje koncesijskih prava bila je formalnost, no danas svagdje u svijetu kompanije koje se žele baviti ovom aktivnošću moraju navesti što će raditi u razdoblju navedenom u ugovoru.

No Vlada zasad ne želi reći hoće li po isteku danih prava biti raspisan međunarodni natječaj. “Podaci koji se odnose na odobrena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i istražne prostore predstavljaju poslovnu tajnu i s tim podacima, bez privole nositelja odobrenja eksploatacijskog polja odnosno istražnog prostora, nije moguće ići u javnost“, odgovor je Ministarstva gospodarstva.

Predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott uvjeren je pak kako će Ini biti obnovljene dozvole. “Nije nužno da se koncesije daju međunarodnim natječajem. Moguće je da ih dobijemo dogovorom s hrvatskom Vladom”, rekao Áldott u razgovoru za Globus.

Pa ipak, sasvim je jasno da Ina ne može samostalno ići u istražne radove, posebno ne u području južnog Jadrana za koje je potrebna suvremena tehnologija i iskustvo, ali isto tako i visoka financijska ulaganja. I drugdje u svijetu uobičajeno je da dvije ili više kompanija zajednički ulaze u takve rizične i skupe pothvate. “Javilo nam se više naftnih kompanija, redom globalnih igrača koji su zainteresirani za radove”, kaže Áldott.

(Piše: Miho Dobrašin)