Snažan potres pogodio Zagreb

Snažan potres pogodio Zagreb

Oko osam sati navečer u Zagrebu se osjetio snažan potres. Građani su u panici istrčavali iz svojih stanova! Epicentar potresa bio je negdje 44 kilometra zapadno od Zagreba prema Sloveniji. Epicentar u Kumrovcu! Zadnji potres zabilježen na Zagrebčakom području bio je 20.siječnja ove godine s epicentrom u Kumrovcu. Taj potres bio je magnitude 2.0 po Richteru...

Hrvatska seizmološka služba se još uvijek nije službeno izjasnila o potresu.

Više informacija uskoro.

{mosgoogle} 

Iz Fundusa: Potres u Zagrebu 1880.

Poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice, razorio je brojne zagrebačke zgrade, mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst, jedna je osoba poginula, a 29 ih je teško ozlijeđeno.

Potres se dogodio 9. rujna 1880. u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde, prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu. U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata.Nakon najvećeg udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, grad je ustanovio posebno povjerenstvo koje je u svome izvješću zapisalo:

„Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća. Daljnje 462 kuće oštećene su toliko, da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje pako štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu oštećeno u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti.“

Seizmolog Marijan Herak tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je tom prilikom 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća.

Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Obnova je trajala do 1906. pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna. Slično je bilo i s crkvom sv. Franje na Kaptolu i s crkvom Majke Božje Remetske.

Ipak, potres je potakao i veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja će odsada biti njegovim zaštitnim znakom, Zagreb dobiva i brojne nove palače, parkove i fontane.

Zanimljivosti

• Dok je velik broj Zagrepčana, koji su si to mogli priuštiti, otišao u ostale gradove Monarhije, siromašniji su ostali pomagati pri saniranju ruševina, kako bi barem neki mogli pod krovom dočekati zimu. Među njima je bio i August Šenoa. On je kao tadašnji zagrebački gradonačelnik pomagao unesrećenim ljudima te je po hladnoći obolio od upale pluća. Zbog komplikacija i krhka zdravlja književnik je umro 1881.
• Zagrebački Veliki potres doživio je i Đuro Pilar, a to ga je potaklo na proučavanje seizmologije, što je dovelo do njegova djela o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i tankoj čvrstoj kori.